Proračun komponenata za LED displej modul
Uvod i teorija
Za proračun nam je potreban samo
jedan LED displej, dok ostatak šeme možemo da zanemarimo. U narednom blogu o
multipleksiranju ću objasniti zašto su otpornici obavezni. Na internetu često
možete pronaći verzije digitalnog sata sa LED displejom sa zajedničkom anodom
koji je kontrolisan čipom ULN2803 bez redno vezanih otpornika. To rešenje nije
stabilno iz više razloga – prosto vam digitalni sat neće dugo raditi, čak i ako
u prvom trenutku dobijete rezultate.
Slika 1: LED displej segment od interesa
za računanje vrednosti konkretnih komponenti sa kojima ćemo realizovati LED
displej modul.
Koji deo šeme određuje potrošnju LED displej segmenta
prikazanog na gornjoj slici?
PNP tranzistor nam služi za
multipleksiranje, odnosno paljenje i gašenje LED displeja u tačno zadato vreme.
Samim tim, PNP tranzistor možemo smatrati delom napajanja jer uključuje i
isključuje LED displej pod kontrolom mikrokontrolera.
“LED displej je
komponenta koja diktira potrošnju struje kroz granu kojom protiče jednosmerna
struja.” TAČKA.
Sa druge strane, ULN2803 nam
služi da upalimo određene segmente LED displeja kako bismo prikazali broj. U
suštini, svaka komponenta električne šeme jeste potrošač, ali mi ćemo ovde
zaobići rasprave koje se vode na fakultetima i prosto pojednostaviti stvari.
Kako pronaći LED displej u prodavnicama kod distributera?
Sledeća stavka koju treba da
odredimo jeste konkretan LED displej koji ćemo koristiti u našem modulu. Da bismo
to uradili, potrebno je da pokrenemo internet pretraživač i pronađemo
distributere elektronike na našim prostorima u Srbiji. Na raspolaganju imamo
sledeće opcije:
·
Beograd: MikroPrinc (centar) i Kelco (Zvezdara) – odlični za brzu kupovinu 'iz ruke'.
·
Novi Sad:
Sprint Electronics (Braće Ribnikar) i Orbit Electronics (Bulevar Oslobođenja)
·
Svilajnac:
ITC Electronic.
·
Veliki
distributeri (Online/Dostava): Comet Electronics – vrhunski izbor za
naručivanje veće količine delova i specifičnih čipova direktno preko sajta.
Pošto sada znamo odakle možemo da
naručimo delove za projekat, hajde da bacimo pogled na katalog Mikro Princa i
pronađemo jedan LED displej. Na donjoj slici prikazan je naš izbor.
Slika 2: Izbor zelenog LED displeja sa
zajedničkom anodom.
Prva stvar koju treba da uradimo jeste da pronađemo tehničku
specifikaciju (datasheet) LED displeja. Pregledom stranice proizvoda vidimo
opis i deklaraciju, ali nigde nema tačnih podataka o strujno-naponskim
karakteristikama. To znači da moramo putem pretraživača da pronađemo zvanični
PDF dokument proizvođača koji detaljno opisuje ovaj LED displej. Nakon brze
pretrage, uspešno smo pronašli tehnički list za model SA39-11GWA.
Slika 3: Strujno-naponske karakteristike odabranog LED displeja.
Iz priloženih tabela vidimo da
je ovaj LED displej sačinjen od zelenih LED dioda. Parametri koji su ključni za
naše projektovanje jesu Forward Voltage (direktan napon) i DC Forward Current
(direktna struja). Ovo su vrednosti koje važe za jedan pojedinačni LED segment:
·
Jedan LED segment troši 25 mA (maksimalna vrednost) pri padu napona na PN spoju od 2.5 V.
·
Pošto unutar LED displeja imamo ukupno 8 LED
dioda (7 segmenata + decimalna tačka), to znači da maksimalna potrošnja
displeja iznosi 200 mA kada su svi
segmenti uključeni istovremeno.
Računica je jednostavna:
Broj LED dioda × DC Forward Current = Ukupna potrošnja
8 × 25 mA = 200 mA
Sada tačno znamo koliko će LED
displej maksimalno trošiti struje kada prikazuje broj 8 sa upaljenom decimalnom
tačkom.
Šta je sledeće od komponenti?
Sledeće što treba odrediti jeste odgovarajući PNP
tranzistor. Kako da znamo koji nam je potreban? Pošto je ovaj open-source
portal zamišljen kao edukativan, uzećemo za primer popularni BC557 PNP
tranzistor i proveriti njegove specifikacije u katalogu.
Slika 4: Karakteristike BC557 tranzistora.
U opisu tranzistora odmah vidimo ključni podatak: BC557 može
da izdrži maksimalnu kontinualnu struju od 0.1
A (100 mA). Da li je to dovoljno za naš LED displej koji troši maksimalno
200 mA? NIJE!
Ako bismo upotrebili ovaj PNP tranzistor, u trenutku kada displej upali sve
segmente da prikaže broj 8, tranzistor bi pregoreo zbog preopterećenja.
Zato moramo pronaći snažniji tranzistor koji može bezbedno
da preklapa struju od minimum 200 mA. Nastavljamo pretragu kataloga.
Izbor ovog puta pada na PNP tranzistor BC327. On može da izdrži maksimalnu struju do 0.5 A (500 mA), što nam ostavlja odličnu rezervu pošto je nama
potrebno svega 200 mA. BC327 je sasvim dovoljan i bezbedan izbor.
Slika 5: Karakteristike BC327 tranzistora iz kataloga.
Nešto osnovno o tranzistorima
Tranzistor nije nikakva “Baba Roga” niti veštica, već ga u
elektronici možemo posmatrati prosto kao slavinu
za vodu. Svi znamo kako obična slavina funkcioniše: koliko odvrnete ventil,
toliko će vode proteći. Isto važi i za tranzistore. Dva glavna tipa koja se
koriste u ovakvim projektima jesu BJT (bipolarni) i MOSFET tranzistori. U ovom
primeru koristimo BJT tranzistor PNP tipa.
Bipolarni PNP tranzistor ima tri terminala: bazu, emiter i
kolektor. Kod njega važi pravilo: koliko struje "pustite" kroz bazu,
toliko će struje proteći na relaciji emiter–kolektor. Zato kažemo da je BJT
tranzistor strujno kontrolisan. MOSFET
funkcioniše drugačije – on je naponski kontrolisan, što znači da dovedeni napon
na gejtu (Gate) određuje kolika će struja proteći između sorsa (Source) i
drejna (Drain).
Šta to praktično znači za naš
LED displej modul? Pošto displej troši 200 mA, naš zadatak je da PNP tranzistor
„odvrnemo“ dovoljno široko da može opušteno da propusti tih 200 mA. Pošto
struja baze kontroliše rad tranzistora, moramo da izračunamo kolika nam je
struja baze potrebna da bismo tranzistor uveli u režim potpunog prekidača. Imajte
na umu: ako na displeju rade samo dva segmenta, on će povući oko 50 mA, ali mi
tranzistor proračunavamo za maksimalnih 200 mA, a otpornost samog kola će u
svakom trenutku odrediti tačnu količinu struje koja se povlači iz napajanja.
Evo i proračuna
Pošto pomoću PNP tranzistora palimo i gasimo LED displej,
koristićemo ga isključivo kao prekidač, što znači da ga moramo konfigurisati da
radi u zasićenju (saturation). Na
osnovu fabričke tehničke specifikacije za BC327 imamo sledeće parametre:
Slika 6: Tehnički parametri tranzistora
BC327 u zasićenju.
Kada tranzistor ulazi u zasićenje, njegov stvarni strujni
dobitak drastično opada. Zbog toga se u inženjerskoj praksi za proračun struje
baze koristi takozvani prinudni dobitak
(forced beta) koji za prekidački režim tipično iznosi između hFE = 10 i hFE
= 20.
Ako pogledate red u tabeli za
VCEsat (napon zasićenja), videćete da proizvođač garantuje nizak pad napona i
potpuno zasićenje tek kada je odnos struja sledeći:
·
IC = -500
mA
·
IB = -50 mA (što je tačno odnos 10:1, odnosno
prinudno pojačanje hFE = 10).
Tačan proračun struje i otpora baze za 200 mA
Pošto je naša radna struja IC =
200 mA (što je znatno manje od maksimalnih 500 mA), uzećemo siguran i
standardan faktor pojačanja u zasićenju od hFE(sat) = 20.
1. Potrebna struja baze (IB):
IB = IC / hFE(sat) = 200 mA / 20 = 10 mA
(Sa strujom baze od 10 mA
potpuno smo sigurni da će tranzistor raditi kao maksimalno otvoren prekidač i
da će pad napona na njemu biti minimalan).
2. Proračun otpornika baze (RB):
Pretpostavimo da mikrokontroler
radi na naponu od 5 V. Pošto je u pitanju PNP tranzistor, on se aktivira
(provodi) kada pin mikrokontrolera ode na logičku nulu (0 V). Iz tabele vidimo
da napon između baze i emitera (VBE) u zasićenju iznosi oko 0.7 V.
Pad napona na samom otporniku
baze iznosi:
URb = 5 V – VBE = 5 V – 0.7 V = 4.3 V
Primenom Omovog zakona dobijamo
potrebnu otpornost:
RB = URb / IB = 4.3 V / 10 mA = 430 Ω
Prva standardna vrednost
otpornika iz E24 serije koju možete upotrebiti je tačno 430 Ω. Ukoliko je nemate u fioci, odlične i bezbedne alternative su
390 Ω (za još sigurnije zasićenje)
ili standardni 470 Ω.
Proračun otpornika koji ograničavaju struju kroz LED
segmente
Ostaje nam još da izračunamo
vrednost otpornika koji direktno ograničavaju struju kroz LED displej, a
povezani su na open-collector izlaze Darlingtonovog niza unutar čipa ULN2803.
Za precizan proračun moramo
uzeti u obzir sve padove napona u toj strujnoj grani:
·
Napon napajanja: 5 V
·
Pad napona na PNP tranzistoru (VEC(sat)): oko 200 mV (odnosno 0.2 V) pri struji od
200 mA
·
Maksimalni pad napona na zelenom LED segmentu
(VLED): 2.5 V
·
Pad napona na izlaznom tranzistoru čipa ULN2803
(VULN): iznosi između 0.9 V i 1.1 V; za
proračun uzimamo najgori slučaj od 1.1 V
Sada računamo preostali pad napona koji mora da se potroši na
samom otporniku (VR):
VR = 5 V – VEC(sat) – VLED – VULN = 5 V – 0.2 V – 2.5 V –
1.1 V = 1.2 V
Pošto želimo da struja kroz
pojedinačni segment bude tačno 25 mA (0.025 A), ponovo primenjujemo Omov zakon
(R = U / I):
R = 1.2 V / 25 mA = 48 Ω
Najbliža standardna vrednost iz
široko dostupne E24 serije otpornika iznosi 47 Ω. Slobodno možete upotrebiti otpornike od 47 Ω, displej će raditi maksimalno efikasno i svetlo, a sve
komponente na pločici će ostati potpuno hladne i bezbedne.
Napomena: Kako se tačno biraju i
klasifikuju standardne vrednosti otpornika po serijama (E12, E24, E48) nećemo
detaljno pokrivati u ovom članku jer to predstavlja posebnu temu za sebe, koja
se primarno oslanja na standarde tolerancije i dostupnost komponenti kod
lokalnih distributera.
📦 Open Source & Podela znanja:Ovaj članak, prateće slike i PDF dokumenti su licencirani pod Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0) licencom. Slobodno možete deliti, kopirati i prerađivati materijal u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da jasno navedete izvor: zilsel-invent.com.
Autor: Vladimir Savić | Gemini AI






Nisam dodao proračun za snagu otpornosti, u suštini ništa pametno to je: I na kvadrat x R, gde se dobije snaga. Ko radi taj i greši, tako da ću dodati izostavljeno. U suštini kod praktičnog realnog projektovanja elektronike dosta se radi sa katalozima i koristi prosta matematika. Kroz praksu bi zapazili isto, da uglavnom vrtite Omov zakon. Dodaću i proračun za napajanje, koliko je potrebno. Tako da ćete zapaziti vremenom da postoje dva slučaja: kad već znamo napajanje i kad ne znamo. Ovde ćemo ići kao da ne znamo, ali će biti jasno da je LED veliki potrošač. Recimo kod Arduina je bio zahtev da on mora da radi na USB portu, znači 5V i 500mA maximum. Neću da tvrdim videćemo koliko će trebati za ovo.
ReplyDelete